Crvena zvezda je 8. decembra 1976. godine u revanš-meču osmine finala Kupa UEFA na beogradskoj “Marakani” pobedila grčki AEK sa 3:1, ali to nije bilo dovoljno za plasman u sledeće kolo, jer su Atinjani u prvom susretu slavili sa 2:0.
Euzebio u Štipu
Fudbalski boem Dragoslav Šekularac oprostio se od aktivnog igranja fudbala 20. septembra 1978. godine egzibicionom utakmicom odigranom u rodnom Štipu, u Makedoniji …
Jedna slika, jedna priča, jedan video (5)
Kada je 1963. godine primao nagradu za najboljeg fudbalera Evrope, jedan od najboljih golmana svih vremena Lav Jašin priznao je da postoji neko ko je bolji od njega – čuvar mreže splitskog Hajduka, beogradske Crvene zvezde, Alemanije iz Ahena i Viktorije iz Kelna Vladimir Beara.
Fudbalski turniri: Letnja liga šampiona
U periodu između 1969. i 1973. godine, u cilju razbijanja letnje monotonije bez fudbala, a i za potrebe sportske prognoze, tokom jula ili avgusta meseca održavana je tzv. Letnja liga šampiona.
Sportisti u reklamama (1)
Reč reklama potiče iz latinskog jezika – od glagola clamare, što u prevodu znači vikati, odnosno glagola reclamare, što znači odjekivati. EPP je skraćenica od Ekonomsko-propagandni program, kovanice nastale u nekadašnjoj Jugoslaviji, koja se odnosila na TV reklame.
Kapiteni Zvezde i Partizana Dragan Džajić i Nenad Bjeković pred početak prve utakmice u premijernom izdanju Trofeja Marjana 1974. godineFudbalski turniri: Trofej Marjana
Trofej Marjana, možda i najpoznatiji i najugledniji fudbalski turnir u nekadašnjoj Jugoslaviji, održavao se u Splitu, a organizator je bio Hajduk. Prvi turnir je organizovan 1974. godine i imao je ukupno 17 izdanja.
Trka karijere Franje Mihalića
Na Olimpijskim igrama u australijskom Melburnu 1956. godine, zbog visokih troškova puta Jugoslaviju je predstavljalo samo pedesetak sportista, među kojima su najbrojniji bili fudbaleri i vaterpolisti.
“Plavi” brojali Englezima do pet
Na stadionu Jugoslovenske narodne armije u Beogradu, današnjem stadionu Partizana, 11. maja 1958. godine odigrana je utakmica čiji je rezultat kao bomba odjeknuo u čitavom fudbalskom svetu.
Mister Autogol
Ilija Dimoski, nekadašnji desni bek prilepske Pobede i niškog Radničkog, ušao je u istoriju jugoslovenskog fudbala po broju postignutih autogolova, ali nije to jedini kuriozitet koji se vezuje za ovog igrača.
SEĆANJA: Moj Bari – putovanje u bolju prošlost
Te 1991. godine imao sam dvadeset leta, rat se spremao da bukne u punoj snazi, a na treningu FK PPK Kula prišao mi je moj saigrač i kapiten Boš (skraćeno od Boščić) i rekao: “Feto, spremaj se za put u Bari!”.